History of the Croatian language with an outline of the historical grammar

Celem jest ukazanie roli i miejsca języka w perspektywie dziejów Chorwacji i narodu chorwackiego, jak również prezentacja najistotniejszych zjawisk prowadzących do ukształtowania się obecnej postaci języka ogólnego.

Tematy zajęć:

1. Periodizacija povijesti hrvatskog jezika. Etnogeneza hrvatskog naroda i geneza hrvatskog jezika. Hrvatski kao indoeuropski i (južno)slavenski jezik. Dijalekatski kontinuum.

2. Trojezičnost na području Hrvatske (latinski, crkvenoslavenski, vernakular). Slavenske (hrvatske) glose u latinskim tekstovima - najstarije potvrde hrvatskog jezika.

3. Crkvenoslavenski na području Hrvatske (1. dio). Ćirilometodska misija. Bašćanska ploča. Povijest liturgije na slavenskom jeziku.

4. Tropismenost. Obla i uglata glagoljica. Ćirilica, bosančica. Prilagođavanje latinice hrvatskome jeziku (talijanski i mađarski utjecaji).

5. Čakavsko narječje („čakavski književni jezik“). Spomenici. Književna kultura čakavskog područja u srednjem vijeku i renesansi.

6. Crkvenoslavenski na području Hrvatske (2. dio). Glagoljaštvo. Hrvatska redakcija crkvenoslavenskog jezika (čakavski utjecaji). Hibridizacija jezika: čakavsko-crkvenoslavenski amalgam. Glagoljički rukopisi.

7. Štokavsko narječje. Podjela štokavskog narječja. Novoštokavski. Osobine štokavskog narječja. Dubrovačka štokavština.

8. Kajkavsko narječje („kajkavski književni jezik“). Jezik hrvatskih protestanata.

9. Glagoljičke, ćiriličke i latiničke inkunabule.

10. Hrvatski uoči standardizacije. Hibridni tipovi jezika. Ozaljski krug. Juraj Križanić. Franjevačka koine.

11. Standardizacija hrvatskoga jezika. Jezična problematika u programu iliraca. Filološke škole. Vukovci.

12. Hrvatski jezik u Kraljevini Jugoslavije i u NDH (jezični unitarizam; jezični purizam; jezična promičba; koriensko pisanje).

13. Hrvatski jezik u Titovoj Jugoslaviji (Novosadski dogovor; Zajednički pravopis i rječnik; Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika; Hrvatsko proljeće).

14. Suvremena hrvatska jezična ideologija. Hrvatski jezik izvan Republike Hrvatske (govor molizanskih i gradišćanskih Hrvata).

N. Bašić, Uz povijest hrvatske standardizacije, [w:] „Jezik”, vol. 56, nr 1, s. 12-24.

D. Brozović, P. Ivić, Jezik srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Zagreb 1988.

S. Damjanović, Rezultati i perspektive istraživanja jezika Bašćanske ploče, [w:] 900 godina Bašćanske ploče, red. P. Strčić, Baška 2000.

S. Damjanović, Slovo iskona. Staroslavenska / starohrvatska čitanka, Zagreb 2007.

S. Damjanović, Jezik hrvatskih glagoljaša, Zagreb 2008.

F. Fancev, Jezik hrvatskih protestantskih pisaca XVI. vijeka. Prilog historičkoj gramatici jezika hrvatskoga ili srpskoga, Zagreb 1916.

E. Hercigonja, Jezik glagoljaške neliturgijske književnosti 15. stoljeća i Petrisov zbornik, Zagreb 1970.

E. Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994, 2006.

A. Kapetanović, D. Malić, K. Štrkalj Despot, Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo, Zagreb 2010.

H. Kuna, Bosansko-hercegovačka franjevačka koine XVII i XVIII v. i njena dijalekatska baza, [w:] „Filologija”, nr 17, 1989, s. 69-79.

R. Matasović, Poredbeno-povijesna gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 2008.

M. Mihaljević, Jezik najstarijih hrvatskoglagoljskih rukopisa, Zagreb 2018.

M. Moguš, Povijest hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 1993.

J. Molas, Teoria o irańskim pochodzeniu Chorwatów – rozwój, funkcje i geneza, [w:] Problemy tożsamości kulturowej w krajach słowiańskich 2 (Jej formy i przemiany), red. J. Goszczyńska, Warszawa 2004, s. 7-34.

J. Molas, Bašćanska ploča w strukturze chorwackiej tożsamości narodowej, [w:] Problemy tożsamości kulturowej w krajach słowiańskich 3 (Jej znaki i symbole), red. J. Goszczyńska, Warszawa 2005, s. 143-168.

J. Molas, Okoliczności powstania Deklaracji o nazwie i sytuacji chorwackiego języka literackiego, [w:] Slavica leguntur. Aktualne problemy badawcze slawistyki, red. J. Królak, J. Molas, Warszawa 2006, s. 179-200.

J. Molas, Novosadska ortografija kao izvor inovacija u suvremenom hrvatskom pravopisu, [w:] Javni jezik kao poligon jezičnih eksperimenata, red. B. Kryżan-Stanojević, Zagreb 2012, s. 13-24.

A. Nazor, Jezični kriteriji pri određivanju donje granice crkvenoslavenskog jezika u hrvatskoglagoljskim tekstovima, [w:] „Slovo” 13, Zagreb 1963, s. 68-86.

B. Oczkowa, Chorwaci i ich język, Kraków 2007. (Hrvati i njihov jezik, Zagreb 2010).

A. Šojat, Kratki navuk jezičnice horvatske. Jezik stare kajkavske književnosti, Zagreb 2009.

B. Tafra, Obilježja hrvatske gramatičke norme do kraja 19. stoljeća, [w:] „Filologija” 24-25, 1995, s. 349-354.

Z. Vince, Filološke škole 19. stoljeća u razvoju hrvatskoga književnog jezika, [w:] „Jezik” XVI/1968, s. 33-41.

Z. Vince, Putovima hrvatskoga književnog jezika. Lingvistično-kulturnopovijesni prikaz filoloških škola i njihovih izvora, Zagreb 1978.

Povijest hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka do XXI. stoljeća. I. knjiga: srednji vijek, ur. J. Bratulić, Zagreb 2009; II. knjiga: 16. stoljeće, ur. R. Katičić, Zagreb 2011; III. knjiga: 17. i 18. stoljeće, ur. A. Bičanić, Zagreb 2013; IV. knjiga: 19. stoljeće, J. Lisac, I. Pranjković, M. Samardžija, Zagreb 2015; V. knjiga 1. dio: 20. stoljeće, I. Pranjković, M. Samardžija, Zagreb 2018; V. knjiga 2. dio: 20. stoljeće, I. Pranjković, M. Samardžija, Zagreb 2019 (wybór).

J. Rapacka, Leksikon hrvatskih tradicija, Zagreb 2006 (lub wydanie polskie)

M. Samardžija, Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb 2008.

D. Škiljan, Govor nacije. Jezik, nacija, Hrvati, Zagreb 2002.

B. Tafra, P. Košutar, Nova periodizacija povijesti hrvatskoga književnoga jezika, "Filologija" 57, 2011, 185-205.

w zakresie zdobytej WIEDZY

1. scharakteryzować czynniki kształtujące tradycję językową w regionie,

2. określić podstawowe etapy historii zewnętrznej i wewnętrznej języka chorwackiego,

w zakresie nabytych UMIEJĘTNOŚCI

1. ocenić wpływ poszczególnych postaci historycznych na rozwój języka narodowego,

2. wskazać źródła historyczne poszczególnych składników dzisiejszej tradycji językowej,

3. zinterpretować znaczenie poszczególnych faz rozwojowych języka,

i POSTAW

1. docenić rolę języka w kształtowaniu tożsamości narodowej.

Egzamin ustny.

Studenci mają prawo do dwóch nieusprawiedliwionych nieobecności. Pozostałe nieobecności należy zaliczyć w formie pisemnej, opracowując tekst na podstawie wskazanego przez prowadzącego materiału.